Europski parlament, Bruxelles – Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner sudjeluje u Europskom parlamentu na Međuparlamentarnoj konferenciji o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji, u okviru Europskog parlamentarnog tjedna.
U okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Vijećem, Hrvatski sabor je, uz Europski parlament suorganizator ovogodišnjeg Europskog parlamentarnog tjedna koji se sastoji od Konferencije o Europskom semestru, Međuparlamentarne konferenciji o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji te međuparlamentarnih sastanaka odbora nadležnih za gospodarsku i fiskalnu politiku, financije, zapošljavanje i socijalna pitanja.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner uvodno se obratio u prvom dijelu Međuparlamentarne konferenciji o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji na temu „Postati predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena: koja je uloga gospodarskih, proračunskih i socijalnih politika EU-a“.
U svom obraćanju, potpredsjednik Hrvatskoga sabora istaknuo je da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova s kojima se danas suočavamo te da Europska unija, s 10% globalnih emisija CO2, ima odgovornost da postane predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena putem energetske tranzicije. S Europskim zelenim planom, Europska unija pokreće novi ciklus velikih promjena koji će biti poticaj za gospodarski rast, nove poslovne modele i tržišta, veće zapošljavanje, tehnološki razvoj i inovacije usmjerene prema budućnosti. Istaknuo je također da sve države članice nemaju iste polazišne točke u prelasku na niskougljično gospodarstvo. I stoga je važna pravedna i socijalno uravnotežena tranzicija kako bi se svima omogućili jednaki uvjeti. Pozdravio je Mehanizam za pravednu tranziciju koji bi trebao mobilizirati 100 milijardi eura namijenjenih građanima i regijama koje će najviše koštati prelazak na niskougljičnu energiju.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner naglasio je da Hrvatska prepoznaje važnost ovog plana čiji su ciljevi već velikim dijelom obuhvaćeni Strategijom energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom do 2030. godine.
Također, istaknuo je da je Hrvatska iznad prosjeka EU-a po pitanju udjela obnovljivih izvora energije kao i emisija CO2 po stanovniku.
Hrvatska trenutačno 28 posto svojih energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora energije i time je za čak 40% premašila cilj od 20% udjela do 2020., po čemu je na prvom mjestu u Europskoj uniji.
Zaključio je da je Hrvatska u svojim planovima uzela u obzir i gospodarsko-društvene aspekte, uključujući i ono što najviše brine građane, a to su troškovi. U tom smislu, naglasio je da će biti izrađen poseban program s mjerama za energetski siromašna kućanstva kako bi im se trajno smanjili troškovi i poboljšali životni uvjeti.
.
